Hvarkinja

Hvarski renesansni knjizevnik, slikar i glazbenik Matija Benetovic (oko 1500. -1607.) autor je "smijeSnice" "Hvarkinja", najstarije sacuvane komedije s otoka Hvara.

Komedija "Hvarkinja", jedino djelo za koje pouzdano znamo da mu je Benetovic autor, otkrivena je i objavljena 1915. godine. Naslov nije izvoran, dao ga je priredivac prvog izdanja P. Karlic, a u Trogirskom rukopisu, jednom od tri sacuvana, naziva se "Komedija od Bogdana" prema jednom od likova. Nastala je vjerojatno oko 1600. i sudeci prema prologu, prikazana je u Hvaru o pokladama. Pouzdano znamo da je i u 18. stoljecu izvodena u Trogiru, Zadru, vjerojatno i drugdje. Benetovic je mozda autor i seljacke "Komedije od Raskota", pronadene u Jelsi u prijepisu iz 18. stoljeca.

Benetovic se naslanja na Marina Drzica, kojega spominje i citira u drami. Premda ima dosta zajednickih karakteristika sa Drzicem i "ucenom" komedijom (komedija erudita), "Hvarkinja" se svrstava medu "ridiculose", hrvatski "smjeSnice", ulicne komedije popularne u Italiji u to doba. S "Hvarkinjom" u nas zapocinje niz "smjeSnica", kojih iz 17. stoljeca poznajemo desetak (npr. "Ljubovnici"). Benetovicevi likovi su Hvarani, gradani razlicitih slojeva i hvarski seljaci, ali i Mlecani, Dubrovcani i stanovnici Makarskog primorja, uz vjerno prenesene jezicne idiome i mentalitete, na cemu se i grade brojni komicni efekti. Sadrzaj komedije u potpunosti je renesansni: prate se slozene ljubavne zgode razlicitih likova i razlicitih tipova, dok je u pozadini svega novac, baS kao i kod Drzica.