Signatura svih stvari

"Signatura svih stvari" rijetko je literarno dostignuce:
panoramski roman o zivotu i ljubavi
koji uspijeva uhvatiti bit vremena koje opisuje.
  Washington Post

Elizabeth Gilbert ugledna je americka spisateljica koja je svjetsku slavu stekla memoarima Jedi, moli, voli. Ovom knjigom Gilbert se vraca fikciji s fascinantnom pricom smjeStenom u 19. st. o zivotu botanicarke Alme Whittaker. To je znacajan roman o velikom i vaznom stoljecu koji kriticari nazivaju hommageom svim genijima i napretku ideja.

Roman prati sudbinu obitelji Whittaker - pocevSi od poduzetnog Henryja, rodenog u siromaStvu u Engleskoj koji s vremenom stjece golemo bogatstvo u trgovini kininovcem u Americi i postaje najbogatiji covjek u Philadelphiji. Njegova darovita kci Alma, rodena 1800. , botanicarka je velikog talenta. Ona se bori s ogranicenjima koja tadaSnji svijet namece zenama i pitanjem - Sto znaci biti neudana zena i znanstvenica u to doba? Istodobno njezina strast za znanoScu ispreplice se s neostvarenim senzualnim i erotskim zeljama. Znanstvena istrazivanja vode je u proucavanje pitanja evolucije, a u zrelim godinama zaljubljuje se u umjetnika Ambrosea Pikea kojeg privlaci upravo suprotno - svijet duhovnog i magijskog. On je nadahnut djelom Signatura rerum njemackog filozofa-mistika s kraja 16. st. Böhmea i vjeruje kako se u svemu oko nas moze procitati Bozja Sifra. Njihov odnos turbulentan je i dozivljava zacudujuci obrat.

Ovaj znalacki napisan roman vodi citatelja od Londona do Perua, od Philadelphije do Tahitija i Amsterdama. Putem upoznajemo nevjerojatne likove: misionare, abolicioniste, avanturiste, astronome, moreplovce, urodenike. . . Ali najupecatljivija od svih sama je Alma - rodena u doba prosvjetiteljstva, zivjela je u vrijeme industrijske revolucije i svjedocila onom nevjerojatnom trenutku ljudske povijesti kada stare pretpostavke o znanosti, religiji, druStvu i klasi padaju, a njihovo mjesto preuzimaju nove, moderne ideje.

Po objavljivanju, roman su najboljim literarnim djelom godine proglasili ugledni svjetski casopisi (New York Times, Washington Post, Chicago Tribune i New Yorker), opisujuci ga kao raskoSan roman koji se nastavlja na tradiciju velikih autora 19. st. , medu kojima su Jane Austen i George Eliot.

Ova proza ima elegantnu patinu 19. stoljeca, ali u
njezinu srediStu moderne su teme, kao Sto su zensko
pitanje i ispunjenje zene u poslu i zivotu.
International Herald Tribune